"Nisam potpisao nijedan akt"
Mandić se obratio građanima MZ Višnjik zbog premještanja Metadonskog centra

Brune su reakcije građana sarajevske Mjesne zajednice Višnjik nakon što su saznali da se Metadonski centar s bivše lokacije premješta na lokaciju bivše Očne klinike koja se nalazi na tom području. Oglasio se načelnik Opštine Centar Srđan Mandić koji je naglasio kako nije potpisao niti jedan dokument da se ovaj centar prebaci, ali je i ponudio i svoje viđenje rješenja ove situacije.
"Atmosfera linča"
"Ni jednim svojim gestom, aktom, potpisom, izjavom, odlukom, nisam tražio da se metadonski centar izmjesti na lokaciju bivše očne klinike, a primam veliki broj optužbi, stvorena je svojevrsna atmosfera linča sa puno neprovjerenih informacija. Nađite mi jedan takav dokument ili čin i sastanak je suvišan – povlačim se sa funkcije! Jesam se borio za građane Crnog vrha isto kao što ću se boriti i za vas, a to je da se iznađe najbolje i opšte prihvatljivo rješenje. Imao sam usmenu informaciju da će centar biti smješten u krugu KCUS-a, a ne u bivšoj očnoj klinici. Iz svih dokumenata i izjava zvaničnika jasno je ko je donio takve odluke i koje pravio procjene – to je posao onih koji su stručni i odgovorni, a načelnik Opštine Centar to sigurno nije", rekao je Mandić.
"Metadonske usluge pri domu zdravlja"
Naveo je kako je neko prije 20 godina "donio političku odluku" da Metadonski centar bude na području Opštine Centar i postavlja pitanje "zašto?".
"I sad nam 'bacaju kosku' da se mi međusobno 'tučemo'. Gdje god da se prebaci, u bilo koju MZ na području naše opštine imaćemo isti problem. Ovo ne treba riješavati po sistemu – 'brigo moja pređi na drugoga'. Prema zvaničnim izjavama direktorice Okić u Centru trenutno imaju registrovanih 200 – 250 pacijenata, od kojih, ako sam dobro razumio, njih 70 do 80 dolazi gore svaki dan na terapiju. Ne znam koliko je pacijenata samo sa područja opštine Centar ali sam siguran da u ovaj centar dolaze i korisnici sa svih drugih opština, kojih je 9 u Kantonu Sarajevo.
Mislim da se već iz ovoga nameće najjednostavnije i brzo rješenje – svaka opština ima svoj dom zdravlja i veći broj podružnih ambulanti. Ako 250 korisnika, odnosno 70 do 80 onih koji dolaze svaki dan rasporedimo prema mjestu prebivališta i boravka, usluge metadonske terapije mogu se obavljati bez da iko primjeti ove osobe ili da one mogu predstavljati opasnost za bilo koga. Dakle uspostaviti 20 – 30 punktova u cijelom kantonu i to bi bilo to. Predlažem ovo na bazi konsultacija koje sam imao sa ljudima čiji je ovo posao i na bazi iskustava drugih gradova koji su ovo riješili. Dozvoljavam da nisam u pravu, ali moramo od nečega krenuti, dok oni čiji je to posao ćute", naveo je Mandić.
"Raste broj ovisnika u KS"
Kazao je kako trebaju sinhronizovati aktivnosti i zajednički nastupiti te tražiti od nadležnih u ministarstvima zdravlja Kantona i Federacije, kao i Centra za liječenje ovisnosti izradu hitnog akcionog plana koji bi se kretao u ovom pravcu, dakle da svaka opština preuzme „svoje“ ovisnike.
"Opština Centar nije jedina, i uz dužno poštovanje svima, smatram da je vrhunski čin humanosti, empatije, destigmatizacije upravo da svi podjednako preuzememo teret ovog ozbiljnog društvenog problema. Ono što mislim da je problem veći od ovog, što je stvarni uzrok, jeste povećan broj oboljelih, odnosno ovisnika u cijelom Kantonu. Stalno sam u kontaktu i sa građanima drugih naselja, na Ciglanama je primjećeno prisustvo velikog broja ovisnika iako je centar na Gorici zatvoren. Zato je važno da tražimo dijalog, uključimo i nevladin sektor, i sve odgovorne, dok ovaj ozbiljni društveni, zdravstveni I bezbjedonosni problem ne eskalira", naveo je.
Poruka stanarima MZ Višnjik
Uputio je molbu i apel građanima da "ne dozvole da budu sredstvo u obračunu različitih političkih opcija".
"Ja vam se obraćam kao načelnik, a ne predstavnik bilo koje političke opcije. Od prvog dana svog mandata nastojim da tako djelujem – kao načelnik svih građana. Rješenja postoje, a do njih možemo doći samo zajedno, dijalogom i odlučnom akcijom. Ako ne znamo i ne umijemo sami, prepišimo od drugih. Stojim vam na raspolaganju, očekujem vas na sastanku i stavljam se u potpunosti u zaštitu interesa svih građana naše opštine. To i jeste moja obaveza", naveo je Mandić.
Zahtjeve građana pročitajte OVDJE.
Zavod za bolesti ovisnosti: Stojimo odlučno iza naše odluke
Iz Zavoda za bolesti ovisnosti KS kazali su u saopštenju kako razumiju i poštuju zabrinutost koju su, nakon ove odluke, izrazili pojedini predstavnici mjesnih zajednica Višnjik, Park, Breka, Podhrastovi i okolnih naselja, ali da stoje odlučno i argumentovano iza svoje odluke.
Naveli su nekoliko obrazloženja koja prenosimo u cjelosti:
- Centar se nalazi u okviru zdravstvene ustanove, u objektu koji zadovoljava sve tehničke, sigurnosne i stručne uslove propisane za ovu vrstu djelatnosti.
- Pristup objektu je organizovan izravno sa glavne ceste (ulica Bolnička), sa zasebnim ulazom, rampom i parkingom. Nema neposrednog kontakta pacijenata sa drugim korisnicima ili građanima.
- Prostor je pod stalnim videonadzorom, a obezbjeđeno je i prisustvo profesionalne zaštitarske službe.
- Radno vrijeme s pacijentima je radnim danima od 07:30 do 14:00 sati. Subotom, nedjeljom i praznicima Centar ne radi.
- Broj pacijenata koji svakodnevno dolaze po terapiju je između 70 i 80. Ostali dolaze jednom do dva puta sedmično, dok neki po terapiju dolaze svake dvije ili tri sedmice.
- Pacijenti se zadržavaju isključivo u vrijeme preuzimanja terapije ili recepata. Nema dugotrajnog boravka u prostoru.
- Većina pacijenata je starije životne dobi (40+, 50+, 60+), koji su prošli kroz ratne i poratne traume, i kojima je supstituciona terapija ključni korak ka rehabilitaciji, očuvanju zdravlja i reintegraciji u društvo.
- Riječ je o osobama koje žive među nama, rade, imaju porodice i djecu, i koje su korisnici usluga i drugih zdravstvenih ustanova, uključujući matične ambulante, Opću bolnicu i Klinički centar.
"Podsjećamo da je Zavod za bolesti ovisnosti KS već od 2000. do 2016. djelovao u okviru KCUS-a (Abdominalna hirurgija), uz odličnu profesionalnu saradnju i bez incidenata. i tada – kao i sada, vodili smo se isključivo stručnim i humanim principima. Ovisnost nije samo zdravstveni izazov – to je sistemski problem, koji zahtijeva sveobuhvatan odgovor kroz prevenciju, liječenje, socijalnu podršku i inkluziju. Zavod za bolesti ovisnosti KS aktivno učestvuje u provođenju Strategije i Akcionog plana Kantona Sarajevo za borbu protiv zloupotrebe droga (2024–2028), kroz rad s učenicima osnovnih i srednjih škola, edukacije, radionice i Savjetovališta za adolescente. Primjeri iz regiona pokazuju da su veliki klinički centri upravo unutar svojih sistema locirali centre za supstitucionu terapiju – zbog nadzora, sigurnosti i efikasnosti. Mi slijedimo takve dobre prakse. Ova odluka nije prebacivanje problema, već uspostavljanje profesionalnog, sigurnog i kontrolisanog modela liječenja ljudi koji imaju pravo na zdravstvenu zaštitu, kao i svi drugi građani. Ona je rezultat odgovornog i promišljenog procesa koji ima za cilj očuvanje zdravlja pacijenata i sigurnosti svih građana", navode.
Poručuju da su osobe koje se liječe od bolesti zavisnosti dio naše zajednice.
"Oni zaslužuju podršku, a ne stigmu. Zdravstveni sistem postoji za sve – i za hronične bolesnike, i za mentalno oboljele, i za osobe u procesu rehabilitacije. Zavod za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo odlučno i argumentovano stoji iza ove odluke – jer vjerujemo da je ona u najboljem interesu i pacijenata i šire zajednice", naveli su iz Zavoda.
Mještani tvrde: Pristup objektu vodi kroz pasaž stambene zgrade, nemamo videonadzor u cijelom naselju
Na ovo saopštenje odgovorila je neformalna grupa građana mjesnih zajednica Višnjik, Park, Breka, Podhrastovi i okolnih naselja koji su istakli da izražavaju zabrinutost s razlogom.
"U pitanju nije nikakva stigmatizacija osoba koje se liječe, niti negiranje njihovog prava na terapiju. Upravo suprotno – uvjereni smo da im društvo mora pružiti podršku. Međutim, jednako tako – i zajednica ima pravo na sigurnost, informisanost i učešće u donošenju odluka koje je direktno pogađaju", naveli su.
Osvrnuli su se na dopis Zavoda i dali odgovore na njihove pobrojane tačke obrazloženja koji prenosimo u cjelosti:
- "Centar se nalazi u okviru zdravstvene ustanove..."
Tvrdite da se Centar nalazi u okviru zdravstvene ustanove, no želimo pojasniti: objekat u kojem je Centar smješten nije bio aktivno korišten duži vremenski period. Adaptacije su izvršene isključivo radi premještanja iz ulice Omera Stupca. Ovaj objekat nikada nije bio u funkcionalnom krugu KCUS-a – kao ni Bolnica "Podhrastovi". Stoga, upotreba izraza "u okviru KCUS-a" nije precizna i dovodi u zabludu javnost.
- "Pristup objektu je organizovan izravno sa glavne ceste..."
U stvarnosti, pristup objektu vodi kroz pasaž stambene zgrade, kroz isti ulaz koji koriste i građani koji dolaze u ambulantu za lokalno stanovništvo. Samim tim, tvrdnja da ne postoji kontakt pacijenata sa građanima – nije tačna. Dodatno, pacijenti ne dolaze svi vozilima, već se značajan broj njih kreće pješice kroz naselje – koristeći staze, prilaze i prolaze koji vode direktno kroz stambene zone i oko obrazovnih ustanova. Također, neposredna blizina škola, fakulteta, dječjih igrališta i ambulante dodatno pojačava zabrinutost roditelja, nastavnog osoblja i lokalnih stanara.
- "Prostor je pod stalnim videonadzorom..."
Zahvalni smo što je objekat pod stalnim nadzorom i što je angažovana zaštitarska služba. Međutim, postavljamo pitanje: da li je ostatak naselja pod videonadzorom? Nije. Ako se Centar mora posebno nadzirati, šta to govori o potrebama za kontrolom njegovog funkcionisanja? Poruka da je objekat “zaštićen” zvuči elitistički i isključuje okolinu iz te iste zaštite. Ako je situacija bezopasna – čemu pojačane mjere sigurnosti.
- "Radno vrijeme s pacijentima je od 08:30 do 14:00..."
U stvarnosti, okupljanje pacijenata počinje već od 6 sati ujutro, što je potvrdilo više stanara i zaposlenih iz okolnih zgrada. To dovodi do buke, zadržavanja na javnim površinama, i stvaranja osjećaja nesigurnosti. Dakle, formalno radno vrijeme nije stvarna slika prisustva pacijenata.
- "Broj pacijenata je između 70 i 80 dnevno..."
Ovaj broj nije zanemariv. Kada se uzme u obzir i rotacija korisnika koji dolaze više puta sedmično, u pitanju su stotine osoba koje cirkulišu na vrlo ograničenom prostoru u blizini škola, stambenih zgrada i ambulante. Sama koncentracija tolikog broja ljudi na jednoj tački je ozbiljno opterećenje za zajednicu.
- "Pacijenti se zadržavaju isključivo tokom preuzimanja terapije..."
Ovo je formalna tvrdnja, ali građani koji žive u blizini već sada svjedoče o prisustvu pojedinaca koji se zadržavaju i izvan navedenih termina – sjede na stepeništima, klupama, kreću se kroz naselje. Dakle, nema realne kontrole nad kretanjem pacijenata nakon preuzimanja terapije.
- "Većina pacijenata je starije životne dobi..."
Nejasno je zašto se navodi dob pacijenata (40+, 50+, 60+) kao argument u prilog sigurnosti. Starosna struktura sama po sebi ne govori ništa o ponašanju, nivou rehabilitacije ili potencijalnom riziku. Među pacijentima se mogu nalaziti i mlađe osobe, kao i drugi pojedinci koji nisu formalno u programu, ali prate korisnike. Umjesto općih tvrdnji, očekujemo da se sigurnosna procjena bazira na konkretnim analizama ponašanja, kretanja i uticaja na lokalno okruženje.
- "To su osobe koje žive među nama, rade, imaju porodice i djecu..."
Ovo je važan podsjetnik da korisnici programa jesu članovi društva, i imaju pravo na dostojanstvo i pomoć. Međutim, molimo Vas da pojasnite – da li ovim tvrdite da među korisnicima Centra nema nijedne osobe koja je ikada počinila krivično djelo? Jer posjedovanje i konzumacija narkotika, prema zakonima FBiH, predstavljaju krivična djela. Ako već postoji kontrola, očekujemo iskren i transparentan pristup – bez idealizacije ili umanjivanja stvarnih izazova.
Pitali su zbog čega Centar nije ostao na lokaciji abdominalne hirurgije gdje je ranije funkcionisao ili zašto nije smješten u prostorije Instituta za poremećaje ovisnosti Kantona Sarajevo, zašto pacijenti ne primaju terapiju u domovima zdravlja kojima već pripadaju te zašto građani nisu bili uključeni u proces odlučivanja?
"Mi, stanovnici pogođenih naselja, ne dovodimo u pitanje pravo pacijenata na liječenje. Ali isto tako, kao roditelji, prosvjetni radnici, zdravstveni radnici i poreski obveznici – imamo pravo da tražimo dodatna pojašnjenja i konkretne mjere koje osiguravaju da se prava jednih ne ostvaruju na štetu drugih. Ukoliko je rehabilitacija u zajednici cilj – onda zajednica mora biti uključena, a ne ignorisana", naveli su.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare